top of page

Koliko mladeža je normalno i kada je vreme za dermatologa?

  • Writer: Danijela Gvozdenović - Savetnik za žensko zdravlje
    Danijela Gvozdenović - Savetnik za žensko zdravlje
  • 4 days ago
  • 4 min read

Naša koža je živi dnevnik svega kroz šta prolazimo. Svaki mladež, svaka tačkica i senka na njoj nosi priču: o genetici, suncu, hormonima, trudnoći, pa čak i stresu. Zato nije važno da li ih imate mnogo ili malo, već da znate kako da ih posmatrate. Praćenje promena na koži ne znači sumnju, već brigu, znanje i ljubav prema sebi.virus koji telo zna kako da savlada, ako znate i vi. Pa hajde da pričamo konkretnije na ovu temu.



ZAŠTO JE VAŽNO PRATITI MLADEŽE


Mladeži su potpuno prirodan deo kože, nastaju kada se pigmentne ćelije (melanociti) grupišu i formiraju male tamnije tačke.


Većina ostaje bezopasna celog života, ali ponekad, usled UV oštećenja, hormonskih promena ili genetske predispozicije, može doći do mutacije ćelija. Te promene, ako se ne uoče na vreme, mogu prerasti u melanom, najopasniji oblik raka kože.


Zato redovno praćenje mladeža nije samo kozmetička navika, već način prevencije i samopregleda zdravlja. Žene koje redovno prate promene na koži imaju 30% veću šansu da otkriju melanom u ranoj fazi, kada je izlečenje gotovo uvek potpuno.


Uspostavite ritam:

Jednom mesečno, pred ogledalom, pod dobrom svetlošću, pogledajte sve delove tela. Uključite i one koje često zaboravljamo, kao što su leđa, teme glave, tabani, pazuh i područje između prstiju.



KOLIKO MLADEŽA JE „NORMALNO“


Prosečno, odrasla osoba ima između 10 i 40 mladeža, ali kod nekih ljudi taj broj može biti i veći, posebno ako imaju svetlu put ili se često izlažu suncu.


Naučne studije pokazuju da ljudi sa više od 50 mladeža imaju veći rizik za pojavu melanoma, jer svaki dodatni mladež povećava mogućnost genetske mutacije melanocita.


Ali broj nije presudan. Mnogo je bitnije ponašanje mladeža. Ako se boja, tekstura ili oblik menjaju, ako se mladež širi ili menja oblik, to je signal za reakciju. Takođe, pojavljivanje novih mladeža posle 30. godine nije uobičajeno i zahteva dodatni dermatološki pregled, čak i ako izgledaju „obično“.


Zanimljivo je da hormoni i ovde igraju važnu ulogu. Mladeži se mogu menjati tokom trudnoće, menopauze ili čak usled uzimanja hormonske terapije, zato ih vredi pratiti u tim periodima pažljivije nego inače.



KADA JE VREME DA POSETITE DERMATOLOGA


Postoji zlatno pravilo: ako vidite promenu - proverite!

Ne čekajte da mladež „prođe sam od sebe“, jer melanom ne čeka.


Zakažite pregled kod dermatologa ako primetite sledeće:

  • Asimetriju - jedna polovina mladeža ne liči na drugu.

  • Promenu boje - ako se pojave različite nijanse braon, crne, crvene, pa i plave.

  • Nepravilne ivice - mutne, nazubljene, kao da se razlivaju u kožu.

  • Povećanje prečnika - ako je veći od 6 mm, to je signal za proveru.

  • Svrab, bol, krvarenje ili korica koja se ponavlja.

  • Novi mladeži kod odraslih, naročito ako se brzo pojavljuju ili rastu.


Dermatolog koristi dermatoskop, uređaj koji uvećava površinu kože i omogućava da se vide detalji nevidljivi golim okom. Ako postoji sumnja, može da se uradi biopsija mladeža. To je bezbolan, brz i ključan korak u ranoj dijagnostici.



FAKTORI RIZIKA I PREVENCIJA


Nisu svi rizici pod našom kontrolom, ali mnoge navike jesu.


Rizik od raka kože raste ako imate:

  • Svetlu kožu i kosu, pegice ili osetljivost na sunce.

  • Više od 50 mladeža ili istoriju melanoma u porodici.

  • Oslabljeni imuni sistem (npr. posle transplantacije ili terapije).

  • Čestu upotrebu solarijuma.

  • Opekotine u detinjstvu - čak i jedna teža opekotina povećava rizik kasnije u životu.


Prevencija je jednostavna, ali doslednost u sledećim radnjama je najvažnija:

  • Nanosite SPF 30+ svakog dana, čak i zimi i po oblačnom vremenu.

  • Izbegavajte sunce između 10 i 16h, kada je UV zračenje najjače.

  • Nosite laganu odeću, šešir i naočare (posebno važno za decu i starije).

  • Jednom mesečno uradite samopregled pred ogledalom, a jednom godišnje dermatološki pregled.


Zanimljiva činjenica: krema sa zaštitnim faktorom smanjuje rizik od raka kože za oko 40%, ali samo ako se pravilno nanosi, u dovoljnim količinama i redovno obnavlja na svaka 2 sata tokom izlaganja suncu.



ABCDEF PRAVILO SAMOPREGLEDA


Ako želite da zapamtite jednostavno pravilo za praćenje mladeža, koristite dermatološku formulu ABCDEF:


A - Asimetrija: jedna polovina izgleda drugačije od druge.

B - Border (ivice): nazubljene, mutne, nejasne ivice.

C - Color (boja): više nijansi unutar jednog mladeža.

D - Diameter (prečnik): veći od 6 mm.

E - Evolving (promena): oblik, veličina ili boja se menjaju.

F - Feeling (osećaj): svrab, bol, zatezanje, krvarenje.


Ako primetite makar jedan od ovih znakova, zakažite pregled odmah.

Melanom je izuzetno agresivan, ali kada se otkrije u ranoj fazi, uspešno se leči u preko 95% slučajeva.



NAŠA KOŽA JE NAŠA ODGOVORNOST


Koža pamti sve: svaki letnji dan, svaki odlazak na plažu bez kreme, svaku godinu koju proživimo. Samim tim, briga o mladežima postaje briga o budućnosti.


Redovni samopregledi i dermatološki kontrolni pregledi ne znače da ste uplašene, već da znate da preuzmete odgovornost. Upoznajte svoju kožu, zavolite je, obratite pažnju na nju. To je ljubav prema sebi u najčistijem obliku.



NAJČEŠĆA PITANJA


Koliko mladeža je normalno imati?

Većina odraslih ima između 10 i 40 mladeža. Ako ih imate više od 50, rizik od melanoma raste, pa se preporučuje redovni dermatološki pregled jednom godišnje.


Kada treba posetiti dermatologa zbog mladeža?

Ako primetite promenu boje, oblika, veličine, svraba ili krvarenja. Takođe, ako se pojavi novi mladež posle 30. godine ili ako stari menja izgled.


Da li sunce izaziva rak kože?

Prekomerno izlaganje UV zracima oštećuje DNK ćelija kože, što može dovesti do mutacija i razvoja melanoma. Zato je svakodnevna SPF zaštita ključna.


Kako izgleda pregled kod dermatologa?

Pregled traje 10-15 minuta. Dermatolog koristi dermatoskop da uveća površinu kože i analizira svaku promenu. Ako postoji sumnja, uzima se mali uzorak (biopsija) radi potvrde dijagnoze.



Ukoliko vam je potreban savet, naši stručnjaci su vam na usluzi za Online konsultacije



bottom of page